Turizam kao gospodarska djelatnost u Babinoj Gredi još je u začetku. Za razvoj ove gospodarske djelatnosti postoje veliki neiskorišteni prirodni potencijali, ali je koči neizgrađena infrastruktura. Prostor Babine Grede zanimljiv je zbog svoje tradicije, običaja, arhitekture, reljefa, flore i faune.
U reljefu Babine Grede prisutne su praporne uzvišene grede srpastog oblika pogodne za naseljavanje i poljoprivredu, te močvarna aluvijalna tla koja su melioracijama pretvorene u poljoprivredne površine. Danas postoje toponimi mnogih močvara ali njih više nema zbog hidrotehničkih razloga.
U ataru sela može se pronaći pet strogo zaštićenih biljaka koje privlače pozornost botaničara
-Hibiscus trionum L.
- Iris pseudacorus L.
- Pseudolysimachion longifolium L.
- Orchis morio L.
- Clematis integrifilia L.
U poplavnim prostorma Save pronalazimo karakterističme močnarne biljke i životinje: vrbu, johu, topolu, zeca lisicu, divlju svinju, kormorana, patku te zaštićene ptice lisku i šljuku .Na prostoru općine nalaze se velike šumske površine hrasta lužnjaka, jasena, graba u kojima je stanište mnogih divljih životinja od kojih treba izdvojiti kunu bjelicu kao zaštićenu vrstu.
U riječnim vodama u zadnje vrijeme primjećena je vidra, to nam govori da vodotoci nisu zagađeni jer vidre žive u čistim vodama. U vodama babogredskog kraja pruža se mogućnost bogatog ribolova (som, štuka, šaran, linjak, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov. i sve vrste bijele ribe). Poseban ekosustav čini rijeka Berava koja se ističe zajednicama lopoča, lokvanja, žabnjaka, trske, rogoza i šaša. Uz cestu prema Cerni nalazi se lipa stara preko 100 godina i ona je također pod zaštitom. Sav ovaj prirodni potencijal u budućnosti bi se moglao iskoristiti za razvoj turizma.
Babogredci su poznati i po gasrtonomiji koju mogu ponuditi: kulen, čobanac, domaća rakija, fiš paprikaš, kobasice, te brojne vrste kolača i slastica.
Uz prirodne postoje i kulturni potencijali koji mogu upotpuniti turističku ponudu, za istaknuti je galerija slika i etno zbirka u domu slikarice Ane Verić te kulturna manifestacija Konji bjelci. U sklopu manifestacije organizira se izložba konja i izbor najboljih grla, natjecanje u teklićkom jahanju, vožnji dvoprega i preskakanju prepona. Posebnu pozornost brojne publike pobuđuju natjecanja u sklapanju kola, vezanju repova, vožnja na paliji.
Nekadašnji život na stanovima moguće je vidjeti na Stanarskim susretima, posjetitelji mogu vidjeti poslove koji su obavljali stanari i konzumirati hranu koja se nekada jela. Kulturno umjetničko društvo Mijat Stojanović u prosincu organizira Večeri dr. Matije Bačića na kojima se moge uživati uz izvornu slavonsku pjesmu, kola i narodne nošnje.
Jedan od velikih kulturnih potencijala koje posjeduje Babina Greda su stanovi ( posjedi sa svim gospodarskim zgradama izvan sela gdje je boravila stoka, djeca koja su je čuvala i stariji ukućani, dok su mlađi bili u selu ) nažalost većina stanova danas propada, ali izvrsno bi se uklopili u turističku ponudu. Babina Greda nekada je imala 349 stanova, najviše u Slavoniji a danas je taj broj znatno manji. Od sakralne bašine treba istaknuti crkvu sv. Lovre iz 1838. godine koja je zaštićeni spomenik kulture, crkvu Uzašašća Kristovog na mjesnom groblju, te mnoge kapelice u selu i izvan njega.
Potencijali za razvoj turizma postoje, no da bi on zaživio potrebno je uložiti kapital, pružiti stanovništvu primjerene kredite i stimulirati ih poticajima
